Lečenje zuba - Ordinacija Jelača

Lečenje zuba

 

Endodoncija je grana stomatologije koja se bavi lečenjem oboljenja zubne pulpe (zubnog živca) i apeksnog parodoncijuma – tkiva koje okružuje vrh korena zuba.

  1. Šta je zubna pulpa (živac)?
  2. Koja je funkcija zubne pulpe?
  3. Oboljenja zubne pulpe
  4. Endodontski tretman
  5. Kada je potrebno lečenje zuba?
  6. Simptomi oboljenja zubnog živca
  7. Da li je lečen zub mrtav zub?
  8. Kada zub ne može da se leči?

1. Šta je zubna pulpa (živac)?

Zubna pulpa je vezivno-tkivna supstanca koja ispunjava unutrašnjost zuba od krunice do vrha korena zuba. Ona je zaštićena unutar zuba relativno debelim slojem tvrdih zubnih tkiva. Čine je nerv („živac“), krvni sudovi, limfni sudovi, vezivno tkivo i mnoge ćelije.

2. Koja je funkcija zubne pulpe?

Formativna uloga – ogleda se u stvaranju dentina što je veoma bitno tokom faze rasta i razvoja zuba, ali i kasnije tokom života.

Nutritivna uloga – podrazumeva ishranu i održavanje vitalnosti zuba.

Neurosenzorna uloga odn. prenošenje bolnih senzacija u koru velikog mozga i regulacija cirkulacije.

Odbrambena uloga se ogleda u sposobnosti zubne pulpe da na karijes i druga oboljenja reaguje upalom i stvaranjem reparatornog dentina.

3. Oboljenja zubne pulpe

Oboljenja zubne pulpe najčešće nastaju kao posledica karijesa. Karijes najčešće dovodi do ireverzibilnih (nepovratnih) promena zubne pulpe koje zahtevaju endodontski tretman. Takođe, oboljenje zubne pulpe može nastati kao posledica prodiranja bakterijskih toksina iz parodontalnog džepa ili kao posledica traume.

4. Endodontski tretman

Lečenje zuba zahteva vreme, posvećenost od strane stomatologa i veoma dobru saradnju od strane pacijenta. Sastoji se iz nekoliko faza:

  1. Pravilno dijagnostifikovanje – vrši se na osnovu kliničkog pregleda i RTG dijagnostike.
  2. Instrumentalizacija kanala korena – podrazumeva mehaničko čišćenje i ispiranje bakterija, raspadnutih organskih materija i bakterijskih toksina iz kanalnog sistema. Ujedno se vrši priprema kanala korena za aplikaciju materijala koji će „zameniti“ zubnu pulpu. Neophodno je tačno odrediti dužinu kanala korena kako bi kanalno punjenje bilo adekvatno. U našoj ordinaciji koristimo savremene digitalne tehnologije u cilju određivanja kanala korena.
  3. Punjenje kanala korena specijalnim pastama i kočićima kako bi prostor unutar zuba ostao hermetički zatvoren. Na taj način sprečavamo ponovno naseljavanje bakterija unutar zuba i ponovno javljanje zapaljenske reakcije.
  4. Restauracija zubne krunice sledi nakon završene endodontske terapije.

5. Kada je potrebno lečenje zuba?

Indikacije za lečenje kanala korena:

  • kada je karijes dosegao do zubne pulpe i izložio je dejstvu karijesnih bakterija;
  • trauma zuba;
  • uznapredovala parodontopatija koja može biti uzrok infekcije pulpe kada bakterije iz parodontalnog džepa dospevaju do vrha korena zuba i inficiraju zubnu pulpu.

6. Koji su simptomi oboljenja zubnog živca?

Najčešći simptom koji ukazuje na oboljenje zubne pulpe je bol. Bol može biti spontan, kada se javlja nezavisno od nadražaja i može biti različite dužine trajanja. Bol se može takođe javiti na dodir ili prilikom konzumiranja tople ili hladne hrane ili pića. Može se desiti da oboljenje zubne pulpe ne bude praćeno nikakvim simptomima. Uzrok takvog stanja je uglavnom trauma zuba, nekroza i neki drugi stadijumi gangrene. Na ozbiljnost infekcije, pored bola često ukazuje otok koji može biti u usnoj duplji, ali i van nje.

7. Da li je lečen zub „mrtav“ zub?

Lečen zub nikako nije mrtav zub jer dobija ishranu iz krvnih sudova koji dolaze iz vilične kosti. Ishrana takvog zuba je umanjena zbog ekstirpiranog neuro-viskularnog snopa i zbog toga je krtiji od ostalih zuba pa ga je često potrebno ojačati kočićem i tada može da nas služi decenijama.

8. Kada zub ne može da se leči?

Postoje lokalne i opšte kontraindikacije za sprovođenje endodonske terapije.

Lokalne kontraindikacije:

  • nemogućnost koronarne rekonstrukcije sredstvima fiksne protetike
  • terminalni stadijum parodontopatije
  • vertikalna fraktura korena
  • interne i eksterne resorpcije

Opšte kontraindikacije:

  • nemotivisanost pacijenta za rad i saradnju
  • trudnoća zbog nemogućnosti RTG dijagnostike (pruža se prva pomoć, a defitivna se odlaže)
  • rizične grupe pacijenata (kod nekih oboljenja potrebno je uvesti antibiotsku terapiju pre zahvata)